Jessica Tyson
  • HOME
  • ABOUT
  • Blog
  • stories for te ao
  • Model
  • Māori
  • Contact

MĀORI

Tēnā koutou katoa.
E ako ana au i te reo Māori ki Te Wānanga Takiura kei Tāmaki Makaurau i te tau 2015.
This is a place for me to share the mahi I have done at​ the wānanga . I am still learning how to write and kōrero in te reo Māori so if you notice any mistakes in my kupu, arohamai. I still have a lot of room to improve.
I hope you enjoy my stories!

Miss International New Zealand - Te Karere news

6/26/2016

0 Comments

 
0 Comments

Maori beauties with a purpose - Te Karere news

4/21/2016

0 Comments

 
0 Comments

Tōku māma, tōku iho pūmanawa

10/14/2015

0 Comments

 
Picture
I tuhi au i tētehi waiata mō tōku māmā, ā, i kōrero au i tētehi whakapuaki ki ngā tauira o Rumaki Reo. Ko tēnei whakapuaki, kōrero rānei, e pā ana ki tōku māmā ātaahua. 

“He aroha whāereere, nō pōtiki piri poho”

Ko te whakamārama mō tenei whakataukī; Nā te aroha o te māma ki tōna tamaiti ka piri tata te tamaiti ki tōna māma. He kaha nō te māma ki te manaaki, ki te tiaki i tōna tamaiti ki roto i tēnei ao. Ko tēnei whakataukī e pā ana ki tōku māma, nā te mea, e whakaipo ana tōku māmā ki ahau māua ko tōku tuakana. Ko ahau māua ko Louise, ngā tiki pounamu o tōku māma. I a ahau e tamariki ana, i piri ahau ki tōku māma.

Ko Margaret Tyson te ingoa o toku mama. Nō Whanganui ia. He wahine pākehā tōku māmā. Engari, he ngākau Māori nōna. He wahine whakaruruhau tōku māmā. He tangata pukumahi ia. He wahine tino ātaahua ia. He wahine kaha ia.

Picture
 Ētehi maumahara pai ōna
​
Ko tētahi maumahara pai, i tērā tau, i rēhi tōku māma i Iron Māori. I rēhi ia i roto i te hāwhe Iron Māori; e rua ngā kiromita kauhoe, iwa tekau ngā kiromita paihikara me rua tekau mā tahi kiromita oma. Ki runga i tērā rā i mataku ahau mō tōku māmā, nā te mea, i whakaaro au ka whara ia. Engari, karekau. I whakaoti ia i te hāwhe Iron Māori i roto i e rima ngā hāora, me te rima tekau mā whitu miniti.

Ko tētahi maumahara pai anō ki tōku māmā, i haere māua ki tētehi haerenga huri noa i te ao. I haere māua ki te Takutai Koura, Poihākena, Rānana, Te Aporonui me Hawaiiki. He haerenga tino pārekareka tēnā. 


Picture
Waiata - Tōku māma, tōku iho pūmanawa
 
WHITI 1
He purapura ora
I tipu he māreikura rerehua
Ko koe te uha, ko koe tō toa
Ko koe te awa, te koiora tangata
 
KŌRIHI 
Tōku māma, tōku iho pūmanawa
He poutokomanawa
o tōku ngākau
I whakatō koe te toitoi manawa ki roto i ahau
 
WHITI 2
Te kura o te ahi
Te taikākā o te rākau
I hanga koe he kāinga aroha
He kāinga āhuru mōwai.
 
KŌRIHI  
Tōku mama, tōku iho pūmanawa X2

Picture
Ko te aroha te tino tikanga o tōku waiata. Ko te whiti tuatahi e pā ana ki tō māua māma, i whakatipu i a māua, ngā wāhine ātaahua. Ko te māreikura he kaitiaki mō Io Matua Kore. Ko te uha he wahine anō. Ko tō māua māma he wahine takitahi. Ko ia anake i whakatipu māua ko Lou. He wahine motuhake ia. I whakaako ia ki ahau māua ko Lou ki te tū motuhake. 

Ko te whiti tuarua e pā ana ki tōku māma. He wahine manaaki ia. He wahine tautoko ia. I hanga ia I tētahi kāinga aroha, me tētahi kāinga mahana. 

​
Ko te whiti tuarua, e pā ana, ki tōku māma. Ko ia tōku poutokomanawa, nā te mea, i tautoko ia i ahau i tōku wā pōuri. Ko ia te toitoi manawa ki ahau. Kei te hiahia ahau ki te whai i ōna tapuwae. ​


“He wahine ki te kāinga, he kaakaaki te ngāherehere”. 

Ko te whakamarama o tenei whakatauki; Ko te kaha kōrero a te wāhine. He tangata whakatika makawe tōku māma. Kei te mahi ia ki tōna kāinga. Nō reira, i a te wā ka hoki ahau ki te kāinga ka rongo ahau ki tōku māma e harihari kōrero ana ki ana hoa. Nō reira he whakamahara tēnei whakataukī i ahau mō ngā āhuatanga o tōku māma. 

​​
Picture
Picture
Picture
0 Comments

Tōku pepeha hou

10/13/2015

0 Comments

 
I te rā nei, i tuhi au i tētehi pepeha hou i roto i tōku akomanga. Ko tēnei pepeha he kōrero tairitenga.

Ka titiro atu ki te tihi o Ruapehu, e kōhimuhimu ana ia ki te rangi.
E mātakitaki ana a Ruapehu ki Whanganui e rere ana mai ia ki te moana.
Ko Whanganui he āhuru mōwai mō ngā tāngata nō Te Āti Haunui-a-pāpārangi.
I ārahi Aotea i a mātou mai i Rangiātea ki tēnei whenua tapu.
Ko Ngāti Hinearo me ngāti Tuera ngā muka nō te taura whiri o Hine Ngākau .
Ka tū kaha, ka tū tahi a mātou .
E rewa ana ngā tūrangawaewae; Ko Parikino, ko Pungarehu me Pūtiki i te taha o Whanganui.
Ko Hine Ngākau , ko au

Translation (Please note that this doesn't flow as well in te reo pakeha, in english)

Today, at kura, I wrote a new pepeha. This pepeha is more like a poem compared to my original.


Look up to the top of Ruapehu, who is whispering to the sky above.
She is watching Whanganui (the river) flowing from her to the ocean.
Whanganui is a safe haven for the people from Te Āti Haunui-a-pāpārangi (the iwi)
Aotea is the waka that lead us from Rangiatea to this sacred land.
Ngati Hinearo and Ngati Tuera are the threads of the woven rope of Hine Ngakau.
We stand strong, we stand as one.
On the side of our Whanganui river rests my marae; Parikino, Putiki and Pungarehu.
I am Hine Ngakau

0 Comments

Tōku turangawaewae - Parikino Marae

10/10/2015

1 Comment

 
​I tito au i tēnei kōrero ki te whakaako i  ōku whānaunga e pa ana ki ō mātou marae, ko Parikino marae. I tēnei tau, e ako ana au i te reo Māori ki Te Wananga Takiura i roto i Tamaki Makaura. I te timatanga o te tau , i kōrero au i tētehi whakapuaki, e pa ana ki tōku marae, ki ngā tauira o te akomanga, Rumaki Reo.​ E toru ngā marae mōku. Ko parikino, ko Pungarehu me Putiki. Engari, ko tēnei kōrero e pa ana ki tētehi o ōku marae. 
PictureWharewhiti - Wharenui


Ko Aotea te waka
Ko Ruapehu te maunga
Ko Whanganui te awa
Ko Te Ātihaunui a Pāpārangi te iwi.
Ko Ngāti Hinearo te hāpu.
​
Ko Parikino te marae




I hanga tōku marae i roto i kotahi mano, e waru rau, whitu tekau
Ko te pūtake o te ingoa o tōku marae mai i ngā pari tino mōrearea i muri i te marae. I ngā  rā o mua, i heke tetehi tuupuna, mai i ngā pari i roto i te awa. 

​
Ko Magdeline Sophie te ingoa o te whare karakia. I tapaina te ingoa o te whare karakia mai te māngai tāwhito a Sophie. I tukuna ōna karakia kī roto i te reo Rātini.​

PictureTe Aroha - Wharepuni

​Ko Manākitia te ingoa o te wharekai. Ko te mea nui i tōku marae ko te manaakitanga. Mā te whāngai te kai, mā te manāki ngā manuhiri. 
Ko Magdeline Sophie te ingoa o te whare karakia. I tapaina te ingoa o te whare karakia mai te māngai tāwhito a Sophie. I tukuna ōna karakia kī roto i te reo Rātini.​
​​​
​
Ko Te Tupunga o Te Awa te ingoa o te whare hangarau. Kia anga whakamua, kia tupu ake te iwi i roto i te ao hangarau
 E rua ngā wharepuni i roto i tōku marae. Ko Te Aroha te ingoa o ngā wharepuni. I tapaina te ingoa Te Aroha i te mea he raru i waenga i ngā kōtiro e toru o tētehi tūpuna o te kāinga. Kātahi i tapaina te ingoa Te Aroha kia whakaū te aroha, kia hohou te rongo ki waenga i ana kōtiro.
​

Picture
PictureWhanganui River Road
Ko tōku marae e tū ana i te taha o te awa o Whanganui, rua tekau mā whā kiromita hauraro o te tāone o Whanganui. He pāeke te kawa o Parikino Marae. I ngā wā o mua rerekē te wāhi noho o te marae. I tētehi taha o te awa te tūnga tuatahi o te marae. Engari, i kato tēra taha i ngā wā katoa. Nā wai rā, ka nekehia te marae i tērā atu taha.

Picture
Taranaki te maunga
Ko te tino pakiwaitara o tōku marae ko te pakiwaitara e pā ana ki te maunga a Taranaki. Kei te tino aroha a Taranaki i tētehi atu maunga ko Pihanga. Kāore a Pīhanga e aroha atu ki a ia. Nō reira, kei te tahanga a Taranaki. Kātahi, ka neke atu ia ki te Tai-Hauauru o te ika o Māui. Ka mahuetia ia he riu i muri i a ia. Ka utuhia tērā riu a Tongariro ki te wai māori. Ko tēnei te awa o Whanganui.
Whakataukī

He muka nō te taura whiri ā Hine Ngākau -
 Nō Te Ātihaunui-a- Pāpārangi.

Ko Hine Ngākau tētahi o tōku tūpuna. Ko tōku whakaaro e pā ana ki tēnei whakataukī ko te muka te hononga ki a mātou, ngā uri o Hine Ngākau.  Ko te awa Whanganui i tuitui ana mātou, ngā hapū katoa o Te Ātihaunui-a-pāpārangi. Kei reira te nuinga o ngā marae. Ahakoa, ngā hapū rerekē, he hononga i waenganui, he whanaungatanga i waenganui, ā, ka noho tahi mātou katoa.​
Picture
Whanganui Awa
1 Comment

    Author

    Jessica Tyson
    Communication Studies Graduate in journalism

    Archives

    June 2016
    April 2016
    October 2015

    Categories

    All

    RSS Feed

Powered by Create your own unique website with customizable templates.
  • HOME
  • ABOUT
  • Blog
  • stories for te ao
  • Model
  • Māori
  • Contact